Teme: o “krizi neoliberalizma”, kolika je stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj, što je sve Vlada zabrljala zadnjih 10 dana, je li dužina nezaposlenosti povezana s zakonom o radu, još malo o njemačkom minimalcu, najbolji quote tjedna, kriza u emerging markets, o stvaranju globalne srednje klase i drugim trendovima budućnosti, zašto je njemački predsjednik bolji od hrvatskog, Bill Gates i još par zanimljivih linkova.
57 komada, come and read it.
1. Azijska kriza all over again. Možda ipak ne s obzirom da mange EM zemalja ima fiksne tečajeve, kaže Lars u predzadnjem
postu. Onda je sinoć izbacio
drugi post s upozorenjem da se borbom protiv deprecijacije ne valja boriti monetarnim “stezanjem”. Par minuti kasnije,
Turska je učinila upravo to i podigla kamatnu stopu (s 3.5 na 8%) s ciljem zaštitel lire.
Tyler Cowen navodi rad koji proučava takve epizode i slaže se s Larsom.
David Beckworth se osvrće na pitanje globalnih monetarnih supersila.
4.
Draghi spominje point koji sam naveo u posljednjim linkovima, kod Wren-Lewisovog posta:
Criticising those who think QE is “magic”, the ECB president said the European Union treaty “prohibits monetary financing”. The implication was that buying government debt directly from member states was illegal, though the central bank has already bought sovereign bonds from investors. Since the corporate bond market was small and working well, he said, “there is no need to do something in that field”.
As the ECB does not issue debt and a decline in net lending remains a deep problem in peripheral eurozone countries, Mr Draghi said he favoured looking at a way to package bank loans to the private sector and for the ECB to buy them if economic conditions got worse.
Mr Draghi said: “What other assets would we buy? One thing is bank loans . . . the issue for further thinking in the future is to have an asset that would capture and package bank loans in the proper way”.
5. Hoće li se
Yellen igrati s mjehurićima? Moj savjet – nek se drži regulatornih alata. Zanimljiv je info o tome kako je Bernanke ustrojio ekipu za borbu protiv bubblesa. Rezonira mi jer nikad nisam mislio da je blon “onaj pravi” ako ne izazove recesiju.
Bernanke, 60, has set out a two-stage process for identifying potentially dangerous buildups in speculation. First, officials try to pinpoint asset markets where prices are grossly misaligned. Then they consider whether a sudden drop in those prices would be amplified throughout the financial system, as happened during the housing bust. Such intensification could occur if the investors holding those assets were highly leveraged, illiquid or interconnected with others.
6. Još jednom, kod monetarnog easinga cilj je rast domaće potražnje a npromocija izvoza, pa i u Japanu, pa i kad deprecira Yen!
Lars va CityAM.
7.
Krugman još vodi ratove u Vodenom svijetu slanih i slatkih.
8. Evo i zanimljiv
osvrt koji ga poziva da se zaista malo založi za siromašne…ali svojim novcem.
9. Novo-pečeni nobelovac
R. Shiller ide provat point pa kaže da još drži sredstva u dionicama.
10. Buffet, onako zabrinut za agoniju radnog naroda, kaže da su izvedenice sredstva masovnog uništenja, a onda
uvali milijarde u takve proizvode. Ako pogledate prošle linkove, vidjeti ćete da je i kolega Soros imao tendenciju takvom licemjerju.
11. Vuk u novom postu
analizira kretanje fin. i nefinancijskih profita zadnjih desetljeća. Zanimljivo štivo, kao i obično.
12. Porez na financijske transakcije kojeg sam se dotakao u ovim linkovima, možda ima i neke dobre strane na način da povećava tendenciju dugoročnog investiranja, bar tako kaže
DIW komentar. I dont buy it. Zaboravljaju da je potrebno dvoje za valcer – kupac i prodavač. Društvo ne profitira od visokog bid-to-ask ratia kako smo vidjeli 2008.
55.
56. Graf
Oni koji najbolje zarađuju kao direktori globalnih korporacija su, no treba paziti s zaključcima. Većina britanskih radnika radi “kući” dok CEO globalne kompanije ne ovisi isključivo o “domaćim” prihodima, kao što i kaže naziv “globalna kompanija”. Da se mene pita, rekao bih da Barclays preplaćuje svog direktora, s obzirom da je kompenzacija rasla 40x dok su profiti narasli oko 10x od 1980. Dionica je narasla oko 3x od 1988. No odluka koliko će platiti direktore je u rukama vlasnika – dioničara, a oni su očito zadovolni. Oni valjda bolje znaju kome dati svoju kompaniju u ruke i koliko ga platiti bolje od mene (ili bilo koga drugoga for that matter). Oni snose trošak ako ga pretplate, pa me totalno briga koliko mu je plaća. Ne plaćamo je “mi” iz džepa. Get the point?
57. Stanje na tržištu rada mnogih zemalja je katastrofa, posebno za mlade ljude kako pokazuje sljedeći grafikon
Desni pokazuje nezaposlenost mladih po zemljama, dok drugi ukazuje na povećane periode nezaposlenost – problem bržeg pronalaženja sredstava. S obzirom da se u RH trenutno vodi rasprava o ZoR-u, koji se po mom mišljenju malo promijenio, stavio sam rezultate desnog grafikona sa OECD EPL indeksom zaštite za permanentno zaposlene pojedince i kolektive (za zemlje koje se podudaraju).

Postoji negativna veza što je s jedne strane u liniji s teorijom, no moramo biti jaaako oprezni i ovo uzeti kao vježbu “na brzaka” s obzirom da duljina nezaposlenosti ne mora pokazivati pravo stanje na tržištu rada. Npr i Njemačka i Norveška imaju relativno dobro stanje na tržištu rada (po pitanju nezaposlenosti) i visok indeks zaštite stalno zaposlenih radnika. Zašto onda Nijemci imaju manju šansu pronalaska posla unutar godinu dana? Može biti jer je strukturna nezaposlenost u Njemačkoj ostavila one koji su već prije bili jako teško uposlivi dok Norveška možda ima bolje aktivne politike zapošljavanja (prekvalifikacije itd). HartzIV je popravio dosta toga u Njemačkoj, no failao je kad je pitanje teško uposlivih s obzirom da je briga o tim ljudima (obično ljudi s poteškoćama sa drogama, alkoholom itd) ostala lokalnoj razini koja nema incentive da se detaljnije njima bavi. Tu je još i mnoštvo drugih faktora poput homogenosti društva, uključenja starijih, produktivnosti, veličine populacije itd.. Zato ponavljam, ovaj grafikon, jako malo pokazuje. I korelacija ne znači da postoji uzročna veza.