Author Archives: Petar Sisko

Update Ožujak 2016

2015. je bila godina promjena za mene / od preseljenja do novog posla, te drugih projekata i obveza. Čini se da bi 2016. mogla biti još dinamičnija. Zbog svega toga Money Mischief je vidio puno manje postova nego u prethodnim razdobljima. To ne znači da sam potpuno zaboravio na ovaj svoj mali projekt, koji mi je otvorio tolika vrata i bio pokretač većine promjena kao i katalizator za gomilu poznanstava i prijateljstava.

Monetarna politika je interesantna i dalje i žao mi je što nisam bio u mogućnosti kvalitetnije popratiti zbivanja, ali i cijeli niz zanimljivih papera koji su obilježili godinu.

Read More

Tehnoloski optimizam je samo za one koji su spremni na promjene

Na Medium.com sam napisao clanak na Engleskom jeziku, na temelju izvjestaja World Bank-a o razlozima zasto treba moderirati techno optimizam koji trenutno mozda magli sliku i blize buducnosti. U svakom slucaju, izazovi su znacajni i clanak dira nekoliko glavnih implikacija promjene, ali bez davanja konkretnih rjesenja kako se nositi sa njima.

Clanak mozete procitati ovdje.

Read More

Ovisnost grčkih banaka o pomoći ECB-a

Iako događaji posljednjih nekoliko dana ukazuju na to da će kriza Grčke u euro zoni biti razriješena onako kako je očekivano otpočetka, određena količina neizvjesnosti i dalje ostaje. Kroz posljednjih nekoliko mjeseci smo proživjeli 2012. godinu, bar što se tiče retorike, politikanstva na obje strane i timinga. Možda je onda u redu zapitati se zašto ovog puta ne izgleda kao da će propasti svijet. Već sam u nekoliko navrata spominjao kako je ECB-ova aktivnost, a i neaktivnost u prethodnom razdoblju bila ključna determinanata razvoja događaja. 
 

Ako ste ikad prije naletjeli na moj blog, brzo će biti jasno da je i ovog puta ECB bila bitan faktor. Osnovni problem je naravno da ECB ne bi trebao biti odlučujući faktor. I o tome sam pisao početkom godine, u jednom od posljednjih postova prije ovog. Tada, sam bio nezadovoljan sa nekoliko stvari,

Read More

Kako je umrla nezavisnost ECB-a

Prije dvije godine napisao sam post u kojemu sam ukazao na katastrofalne posljedice fokusa sredisnje banke na kamatnu stopu ukazujuci da ona zapravo ovisi o drzavama. Danasnje stanje to jos jednom potvrdjuje. U tom postu mozete vidjeti i zanimljivu sliku prebacivanja rizika od banaka na drzave i nazad, tj pocetak petljanja ECB-a tamo gdje joj nije mjesto.
 
Kad je posljednji put nestabilnost poharala trzista, vidjeli smo dvije stvari – rizike prelijevanja koji su bili ociti kroz sve zemlje PIIGS-a. Njihove fiskalne pozicije su postale teret, a premije rizika su eksplodirale. Tupavi potezi svih Euro aktera nisu nista pomogli dok Draghi u Londonu nije ispuhao tail risk raspada eura obecanjem “whatevr it takes”. Kasnije je obecanje konkretizirano u obliku OMT-a. Dodatnog seta operacija kojima je ECB kao pokusavala sacuvati transmisijski mehanizam.
Read More

Euro QE Rant

Vec neko vrijeme nisam blogao. Moram priznati da imam osjećaj da sam napisao šve sto sam imao. Kroz posljednjih par mjeseci sam se vise fokusirao na metodološku stranu  monetarne ekonomije pa se i nisam nešto posebno osjećao pozvanim da komentiram dogadjaje iz “centralno-bankarske” scene s obzirom da bi prosječni čitatelj mogao jednostavno koristiti okvir koji sam prezentirao u blogu kako bi donio zaključke o pojedinim pitanjima. Zapravo i ovaj tekst je u velikom dijelu ponavljanje već ispisanog.

Nekoliko dogadjaja posljednjih dana je ipak zanimljivo. Od prospekata euro QE-a, preko švicarskog nereda do konstantnog ponavljanja priče o “visokoj likvidnosti” koja uzrokuje niske kamatne stope, monetarna zabava se malo pokrenula s mjesta, pa tako i moj blog.
Read More

TLTRO LOL

ECB objavio podatke o prvom TLTRO-u. Ove operacije su stvarno “smijurija”. Prvo, baziraju se na pretpostavci da banke imaju problem sa financiranjem. Banke nemaju problem sa financiranjem. TLTRO ce vjerojatno substituirati dio kratkoročnog tržista, no s obzirom da to ECB čini od uvodjenja FRFA-e 2008. mislim da je jasno zasto ovakvo krcanje pogrešno identificira problem.
Read More

Ususret ECB-ovom sastanku – koje su opcije na stolu

ECB će na lipanjskom sastanku (05.06.14.) vjerojatno pokrenuti novu monetarnu akciju kako bi osigurala (ili bar pokušala osigurati) da euro zona ne potone u zamku trajno niske inflacije. Trenutno je u većini zemalja Europe stopa inflacije niža od 2%. U euro zoni stopa inflacije je bila 0.5% u ožujku, 0.7% u travnju, a flash-estimate za svibanj signalizira ponovni pad na razinu od 0.5% godišnje. ECB-ove projekcije su da će stopa inflacije mjerena HICP-om, i u srednjem roku ipak ostati ispod razine od ispod ali blizu 2%. Već sam više puta indirektno naznačio kako je problem ECB-ova pristupa
Read More

Novac i depoziti i pamfleti


Čini se da je pamflet koji je izašao kao dio kvartalnog izvještaja BoE ponovno pokrenuo raspravu oko monetarne teorije kakva nije viđena otkad je Zeitgeist movie Međuzemljem poslao anti-fractional-rotschild-etc econotrollove koji su mislili da je 45 minuta filma dovoljno da trumpa 200ak godina bavljenja monetarnim fenomenima.

Stvari koje mislim da su netočne/netočno opisane u pamfletu:
Read More

Vruća Abenomika

Bloomberg izvještava o japanskom tržištu rada:

“Positions remain open for several months, leaving some restaurants heavily understaffed,” said Yamamoto, personnel head at the sushi-chain operator in Osaka. “The labor shortage has worsened to the point we have no choice but to increase pay.” 

While nationwide pay fell in the year through January, and will probably rise less than 1 percent this year, according to economists surveyed by Bloomberg News, smaller and mid-sized employers such as hand-cleaner maker Saraya Co. are considering salary gains of 2 percent or more. The nation is within a few years of an overheated job market that makes inflation, not deflation, Japan’s challenge, economist Masaaki Kanno says. 

“By 2017, the focus of the argument will shift to how to contain inflation — once the fire is set, it spreads really quickly,” said Kanno, chief Japan economist in Tokyo at JPMorgan Chase & Co., who previously worked at the country’s central bank. “In two or three years, the wage increases will be more remarkable due to the labor market heating up.” 

Kanno predicts the number of open positions for every job seeker will climb to 1.5 by 2017, from 1.04 in January, a figure unseen since 1974 — when then-Prime Minister Kakuei Tanaka was implementing an unprecedented public-spending boom. 

Prime Minister Shinzo Abe’s efforts to wring deflation out of the world’s third-largest economyhave relied on monetary expansion that’s sent the yen down 15 percent against the dollar since the start of 2013. With nuclear reactors shuttered after the 2011 Fukushima meltdowns, energy costs have driven gains in consumer prices, which rose 1.4 percent in the year to January.

Pročitajte ostatak ovdje
Što se događa? Dok Kuroda ispaljuje hitce kroz monetarnu politiku, čini se da i fiskalni stimulus vezan za ponovnu izgradnju regije koja je pogođena tsunamijem 2011 pomaže.  Ekspanzivna monetarna i fiskalna politika napokon podižu potražnju.
S druge strane ipak postoje svojevrsni negativni supply šokovi, tj trendovi. Gašenje nuklearki, kao i smanjena radna snaga  su negativni efekti koji djeluju točno kako bi i trebali – smanjuju aktivnost i povećavaju inflaciju. Zasad je rast potražnje ipak jača “sila” s obzirom da su oba negativiteta koja proizlaze iz ponude dugotrajni procesi koji će imati dugoročne negativne posljedice. 
No tržište rada se pregrijava i izvjesno je da ćemo uskoro vidjeti pravu monetarnu inflaciju koja je održiva. No nije za očekivati da će Kuroda pogoditi 2% inflacije do 2015. Negativni utjecaj će imati podizanje ekvivalenta PDV-a u Japanu i to će biti veliki test za BoJ. Mnogi analitičari očekuju da će BoJ podignuti ciljeve za monetarnu bazu kako bi offsetao negativne efekte na potražnju. Ako položi taj test, Kuroda se zaista može smatrati jednim od najboljih centralnih bankara na Zemlji jer točno zna što mu je posao i što kontrolira – novi “maestro”.
Read More

Tjedni linkovi 01.03.14

Pozdrav svima! Zapostavio sam blog posljednjih nekoliko tjedana, i čini se da će ostati tako još neko vrijeme. Meanwhile, evo što mi je zatrpalo reading list kroz posljednja 2 tjedna:
Fed-ovi transkripti sastanaka iz 2008 & monetary/finance stuff

Timeline krize:
Transkripti:
5. What Would Mishkin Have Done by Ravi Varghese
9. Fed Flying Blind – FT Alphaville kompilacija postova na temu
Komentari:
11. How the Fed let the world blow up in 2008.  – Atlantic (kompilacija Sumnerovih starijih postova)
Stuff:
13. The Fed, reverse repos and tri-party/bilateral repo market wedges – kako Fed u principu zaokružuje svoj operativni okvir po uzoru na ECB-ove FRFA operacije refinanciranja. Fed bi ovako lakše kontrolirao FF rate
14. Ok, to je prekonoćna stopa, no što s dugoročnijim stopama, npr na 10 g obveznice? Scott Sumner: The Snake and the Peg 
15. Hoće li u budućnosti privatni kreditori po defaultu biti uključeni u programe prilagodbe? A Disruptive Proposal by IMF
16. Nick Rowe zanimljiv kao i uvijek. Zamislite da…. “Collateral and the money supply”
17. ECB bi mogla krenuti s QE-em neke vrste uskoro – evo što kažu analitičari vodećih banaka, kada očekuju akciju. 
18. Ako i postoje rizici za tržišta obveznica, ne vjerujem da bi problem bio divergencija stopa. Stope su tada nebitne, ako ECB koristi kupnje kao alat monetarne politike, stope je ne moraju zanimati. Autor pretpostavlja da bi njemački yield padao, ja sam pretpostavio da bi rastao ako bi QE bio dobro konstruiran u smislu strategije, tako da pomakne inflacijska očekivanja. Ideja kupnje dionica, kao način zaobilaska restrikcije monetarnog financiranja država je neloša ideja, no sumnjam u wealth effect kao glavni faktor cijele priče, pozitivna mi je činjenica što autor razmišlja o operativnom okviru koji ima za cilj proširiti monetarnu politiku na sve sudionike tržišta. No to mogu i obveznice koje se nalaze u portfeljima brojnih financijskih institucija koje nisu banke.
19. Stvari se pomiču lagano u Japanu, ipak analitičari očekuju povećanje cilja za monetarnu bazu negdje početkom drugog kvartala.
20. Pitanje je zna li to javnost? Financijska tržišta su već odavno repriceala činjenicu BoJ stimulusa, kada će i građani?
21. Sumner u bitch modusu, na Noah Smithov članak o Japanskom CPI-u. Ok, komentar o veličini stimulusa je možda malo N/A jer oni koji smatraju da je BoJ učinio pravu stvar, to zapravo ne misle – svi mi mislimo da je BoJ učinio akciju u pravom smjeru, ne nužno i dovoljnu. Iako je Smithov komentar malo podbadanje, i ne treba ga shvatiti toliko ozbiljno, s obzirom da Smith većinom nema problema sa promatranjem situacije iz svakog aspekta, ovo je prilika da napomenem da cilj akcije definira volumen stimulusa, a ne obrnuto. Jasno je da BoJ mora povećati stimulus, ako ne misli da će pogoditi cilj. Također, ako cilj postavite kao rastuće cijene, jasno je da će odjednom deflacija postati prihvatljivija opcija. Zato cilj monetarne politike trebamo postaviti kao rast dohodaka, pa je i jasno zašto pad dohodaka nije dobrodošao.
22. Riksbank se i dalje bavi budalaštinama, Svensson izluđuje, a Britmouse (Depression Is a policy choice: Riksbank Edition) prezentira reasoning Riksbanka.
Venezuela
U RH medijima se ne priča previše o neredima u Venezueli. Nije lako biti intervencionistički cheerleader dok bastion idiotizma tipa Argentina i Venezuela propadaju…
29. Lars kaže da Venezuela nema saveznike kao Ukrajina.
“Both countries run a serious risk of defaulting,” said Lars Christensen, chief emerging-market analyst at Danske Bank A/S in Copenhagen. “The question is whether you have someone to bail you out. Venezuela just doesn’t have any friends.”
30. Možda zaboravlja da Venezuela ima kolateral. DB Research pokazuje top listu prema impliciranoj vjerojatnosti bankrota (PD) koja proizlazi iz CDS-ova.
Ukrajina
31. Ukraine – battle for the future of Europe – PDF prezentacija, by Yuriy Gorodnichenko s UC Berkeley
32. 5 Reasons to Calm Down about Crimea – WaPo/Monkey Cage
34. Slike prosvjeda 1 – BBC
35. Slike prosvjeda 2 – BI
Kina

44. ‘Pony’ botnet steals bitcoins, digital currencies – Trustwave

45. Apparent Theft at Mt.Gox Shakes Bitcoin World – NYT
46. When bitcoin’s biggest exchange failed, it asked for a bailout from its competitors
Možda bi bilo zanimljivo da su ove kompanije stvorile određenu verziju clearing kuća, ali kao i sa bankom, (dovoljno) velika pljačka je problem solventnosti, a ne likvidnosti. Ne bi ni klirinške asocijacije pomogle.
Ostalo
47. Unions: Live and let die ; If not unions, what  by Evan Soltas
48. Who’s afraid of Says Law by David Glasner
49. Europe Loses Ground in Global High-tech Race – Europa nema institucije koje omogućuju stvaranje inovacija i pomicanje svjetske tehnološke granice za industrije koje su joj se približile.
50. Globalizacija je zapravo regionalni fenomen – QZ, autori bi trebali pogledati par tekstova na McKinseyvoj stranici za dio objašnjenja
51. What is Citizenship – Cato
52. Nedavno je Vuk objavio zanimljiv post o korporativnim profitima u SAD-u. Dok je jedan period on objasnio kroz niske kamatne stope, u komentarima ćete vidjeti da sam napomenuo da troškovi financiranja nisu pratili FF rate + smatrao sam da je utjecaj ulaska Kine u WTO imao ogroman utjecaj. Marcus Nunes radi super stvar u postu gdje pokazuje realne profite, ali i odnos indeksa realnih plaća i rasta produktivnosti. Pogledajte link kako bi vidjeli kako Marcus mijenja deflator i zašto, te kakvi je rezultat. U nastavku se nadovezuje na priču o profitima.
53. Prospect Theory je najcitiraniji članak u ekonomiji + druge povezane zanimljivosti. – Datacolada
Read More
1 2 3 13