Profesor Šikić ima jednostavan  post na banci koji mislim da bi morao prokomentirati (koment sistem na banka.hr je uzas btw)

U srži posta je ideja o ciklusu kojeg pokreću keynesovi “animal spirits”.

Profesor kreće od priče da padom i rastom cijena i plaća dolazi do promjena u potražnji.

Problem je sto u kracem roku cijene i place ne padaju – zato imamo rast nezaposlenosti – gledajte odrađene sate i NGDP (nominalnu potražnju). Da place i cijene padaju ne bi imali 90% danasnjih problema.

Profesor se nekako  previse slobodno igra s (racionalnim) ocekivanjima u pojedinim djelovima teksta, posebno oko monetarne politike i price o kamatnoj stopi. Ako pogledate reakcije trzista na monetarni easing (snižavanje kratkoročne stope) vidjeti cete da trzista ocekivaju rast dohodaka u buducnosti, a ne pad (iako ja preferiram monetarnu bazu u odnosu na policy rate).Naravno, po njemu trzista nemaju pojma sta rade, ali to je greska koju mogu oprostiti nekome s njegovim stavom ali ne internet austrijancima.

Tu je koristan i važan koncept prirodne stope, kauzalnost bi isla obrnuto – niska ocekivanja buducih dohodaka snizavaju prirodnu stopu, sredisnja banka mora pratiti, sto i objasnjava ovo sto Šikić naziva “paradoksom” na kraju, to nikako ne znaci da sredisnja banka gubi kontrolu na nominalnom potraznjom, upravo suprotno

To vuce i pitanje potraznje koju procjenjuju manageri prema ovome kako profesor postavlja priču. U prvom dijelu manageri procjenjuju potraznju za proizvodom koji planiraju proizvoditi, koja je uvjetovana potrosackim preferencijama kako i kretanjem agregatne potraznje. U drugom dijelu cijela odluka managera ispada da je vezana za agregatnu potraznju, neovisno o preferencijama – tj ispada da u slucaju stabilnog rasta nominalne potraznje (to bi recimo bila velika moderacija) ne dolazi do propasti kompanija, tj da je recesija iskljucivi razlog otpustanja radnika i smanjene potraznje za financiranjem (da ne kazem novcem). Btw, zar profesor stvarno misli da manageri samo gledaju ekonomsku klimu, pa kad je dobro razbacuje se resursima jer eto svi drugi to cine? Kako bi objasnili da je Apple za vrijeme “najboljih” godina 90ih bio u banani dok je usred recesije 2009. ostvarivao fantasticne rezultate. Ipak se dogadja svojevrsni decoupling između agregatne potraznje i potraznje za proizvodom. U dugom roku ce veliki broj slijediti Apple i investirati u kopije sto je standardni dio trzisnog procesa otkrivanja informacija i alociranja resursa,i ta karakteristika ne mora imati izvor u opcoj maniji, ili animal spiritsima.

Zapravo u zadnjem postu Evan Soltas puno bolje opisuje cijelu pricu, ako nista, po meni, puno blize onome kako i mainstream ekonomija razumije te stvari. No vec smo se navikli da su svi pametniji od ekonomista u njihovom podrucju.

Vezano za monetarnu bazu, mislim da profesor mora jasnije definirati novac – meni je novac monetarna baza, a cini mi se da ga izjednacava s kreditom, sto bas i nije tocno, iako je kredit jedan od kanala transmisijskog mehanizma. Potraznja za novcem je inverzna kamatnoj stopi i ulaganjima u pojedina dobra – tj kada imamo snazan rast investicija dolazi do pada potraznje za novcem a ne rasta potraznje za novcem. Dolazi do rasta potraznje za kreditima ali to je vec druga prica, gdje u najmanju ruku ovisi kojim naočalama gledate svijet – paleokeynesijanskim ili NK, ili neoklasicarskim (ovo sam naveo cisto zbog fleksi cijena i placa na pocetku)

Naravno, jaz u misljenjima nastaje ako mislite da animal spirits prica ima smisla na agregatnom nivou, s cime se ne slazem, ali to ne mijenja par (ne sve) stvari koje bi mislim profesor trebao prihvatiti ili objasniti zasto ne misli da su stvari takve. Bob Hetzel ima zanimljiv tekst o razlici animal spirits viđenja ciklusa i monetary disorder teorije koju sam zastupa, a čitateljima je poznato da i ja smatram da vrijedi.

1. prirodna kamatna stopa pada kada su ocekivanja budućeg dohotka niska, kakva je monetarna politika ovisi o odnosu policy ratea i prirodne stope – to objašnjava paradoks

2. racionalna očekivanja agenata

3. monetarna politika kontrolira nominalnu potražnju

4. nominalne rigidnosti postoje u kratkom/srednjem roku

mislim da su ovo elementi mainstream ekonomskih modela, i da ih ekonomisti ne modeliraju tako bez razloga. Mislim da profesor ponavlja greške reasoninga iz prošlih postova gdje se po meni vidi da ne poznaje ekonomsku teoriju te često miješa pojmove ili misli da je veći autoritet od profesionalnih ekonomista.

+ Sad vidim da komentator hec, uz kolegu cronomy.org ima odgovor koji mislim odlično, kratko ali sadržajno oslikaje core problema.